Nedelja prevencije povreda u saobraćaju obeležava se svake godine, poslednje nedelje aprila, sa ciljem podizanja svesti o značaju prevencije povređivanja u saobraćaju.

Saobraćajni traumatizam sa svojim posledicama, odnosno visokom stopom smrtnosti, povređivanja i invaliditetom, predstavlja opterećenje celog društva, a ne samo sistema zdravstvene zaštite. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO), danas u svetu u saobraćajnim nezgodama smrtno strada 1.350.000 ljudi godišnje, a oko 50.000.000 biva povređeno. Pri tome, više od polovine stradalih osoba su pešaci, biciklisti i motociklisti.

Prema podacima Agencije za bezbednost saobraćaja tokom 2019. godine na teritoriji Republike Srbije dogodilo se 35.770 saobraćajnih nezgoda, poginula su 534 lica, dok je povređeno preko 20.376 lica. Kada je reč o bezbednosti dece u saobraćaju, u 2019. godini u saobraćajnim nezgodama poginulo je 10 dece (dvoje u svojstvu bicikliste, sedmoro u svojstvu putnika u automobilu i jedno u svojstvu pešaka).

Sa javnozdravstvenog aspekta deca i mladi su posebno ranjiva kategorija učesnika u saobraćaju, jer je u ovom uzrastu saobraćajni traumatizam vodeći uzrok smrti i invalidnosti. 

Glavni uzroci saobraćajnih nesreća:  

  • Neprilagođena brzina
  • Nepoštovanje saobraćajnih propisa
  • Nevezivanje sigurnosnih pojaseva
  • Upotreba alkohola i droga
  • Nekorišćenje kacige i druge sigurnosne opreme kod motociklista
  • Upotreba mobilnih telefona tokom vožnje

Mere bezbednog ponašanja u saobraćaju:

  • Vezivanje sigurnosnog pojasa za sve učesnike u saobraćaju i putnike u vozilima smanjuje rizik od teških povreda za oko 40–60%.
  • Upotreba dečijih autosedišta – sedišta za bebe, malu decu i stariju decu veoma su efikasna u prevenciji smrtnih ishoda u svojstvu putnika u vozilima.  Pravilno korišćena autosedišta smanjuju stopu smrtnosti prilikom sudara vozila od 71% (odojčad) i 54% (mala deca).
  • Prilagođena brzina kretanja –smanjenje prosečne brzine od 5% može da dovede do smanjenja broja ukupnih sudara za čak 30%.
  • Zabrana korišćenja mobilnih telefona u toku vožnje – korišćenjem mobilnog telefona u toku vožnje smanjuje se pažnja za 50%.
  • Zabrana vožnje u alkoholisanom stanju –vožnja u alkoholisanom stanju povećava rizik od sudara kao i verovatnoću smrtnog ishoda ili ozbiljne povrede. Usvajanjem zakona koji zabranjuje vožnju u alkoholisanom stanju može da se smanji broj smrtnih ishoda na putevima za 20%.
  • Prilikom vožnje bicikla i motora obavezna je zaštitna kaciga –kaciga smanjuje rizik od nastanka smrtnog ishoda za 40%.
  • Ulicu ne prelazitivan pešačkog prelaza ili kada je na semaforu crveno svetlo.

U proteklim godinama doneseno je više značajnih međunarodnih i domaćih zakona, propisa i dokumenata iz ove oblasti (Zakon o bezbednosti saobraćaja, Evropska povelja o bezbednosti saobraćaja na putevima, Dekada akcije za bezbednost na putevima 2021–2030), čime se obezbedilo regulisanje prava i obaveza svih učesnika u saobraćaju.

Izvor podataka: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/road-traffic-injuries, https://www.abs.gov.rs//analize-i-istrazivanja/statistika-i-analize, http://www.batut.org.rs/index.php?content=2214

 

Ostavite odgovor