Svetska zdravstvena organizacija sa Međunarodnim udruženjem za borbu protiv raka svakog 4. februara obeležava Svetski dan borbe protiv raka. Ove godine u toku je nova trogodišnja kampanja u cilju smanjenja nejednakosti u pristupu preventivnim uslugama, dijagnostici, lečenju i nezi obolelih od raka.

Prema poslednjim procenama Svetske zdravstvene organizacije i Međunarodne agencije za istraživanje raka, obolevanje od malignih bolesti u svetu je poraslo na 19,3 miliona ljudi i registrovano je 9,9 miliona smrtnih slučajeva od svih lokalizacija malignih tumora u 2020. godini. Tokom života, jedan od pet muškaraca i jedna od šest žena će oboleti od raka, a jedan od osam muškaraca i jedna od jedanaest žena će umreti od nekog oblika maligne bolesti

Povećano opterećenje rakom je posledica nekoliko faktora, od kojih su najznačajniji ukupan porast stanovništva i produženo očekivano trajanje života, ali i promena učestalosti određenih faktora rizika raka povezanih sa socijalnim i ekonomskim razvojem. Primer su zemlje ubrzanog ekonomskog razvoja gde su u prošlosti najučestaliji bili maligni tumori koji su posledica infekcije. Sada se u ovim zemljama češće javljaju oni tipovi malignih bolesti koji se dovode u vezu sa stilom života i koji su učestaliji u industrijski razvijenim zemljama.

Uprkos toj činjenici i dalje hronične infekcije učestvuju u nastanku malignih tumora sa 15–20%, odnosno 16%. Procenat je manji od 5% u razvijenim zemljama i prelazi 50% u subsaharskoj Africi (npr. infekcija HPV-om i visoka stopa obolevanja od raka grlića materice). Preventivni programi u razvijenim zemljama doveli su do značajnog smanjenja stopa obolevanja od nekih lokalizacija raka, kao što su rak pluća (primer, kod muškaraca u Severnoj Evropi i Severnoj Americi) i rak grlića materice, ali novi podaci pokazuju da se i dalje većina zemalja još suočava sa povećanjem apsolutnog broja slučajeva malignih bolesti koji se kasno dijagnostikuju i zahtevaju dugotrajno lečenje i negu.

Za više informacija posetite: www.worldcancerday.org/close-care-gap

Globalno opterećenje rakom i vodeće lokalizacije raka u svetu

Prema procenama u 2020. Godini gotovo polovina novih slučajeva malignih bolesti i blizu dve trećine smrtnih slučajeva od raka u svetu se registrovalo u Aziji. To je delom posledica i činjenice da na ovom kontinentu živi više od 60% svetske populacije. U Evropi, koja čini samo 9,0%  svetske populacije, registrovano je 22,8% novih slučajeva raka i 19,6% smrtnih slučajeva od malignih bolesti. Za razliku od Evrope u Americi, koja čini 13,3% svetske populacije, registrovano je 20,9% novoobolelih i 14,2% umrlih od raka. Za razliku od drugih kontinenata veći procenat smrtnih slučajeva od raka u odnosu na procenat novootkrivenih slučajeva je registrovan u Aziji (58,3%; 49,3%) i Africi (7,1%; 5,7%) što se može dovesti u vezu sa većim učešćem određenih lokalizacija raka koje imaju lošiju prognozu, slabo preživljavanje i sa time da u mnogim zemljama u Aziji i Africi postoji ograničeni pristup zdravstvenoj zaštiti i pravovremenoj dijagnostici i lečenju.

Rak pluća, rak dojke i rak debelog creva su vodeće lokalizacije raka u obolevanju i u umiranju. Ove tri vrste raka čine zajedno jednutrećinu novoobolelih i umrlih osoba od raka u svetu. Rak pluća je najčešće dijagnostikovan rak kod muškaraca i čini 14,3% svih novih slučajeva raka i 21,5% svih smrtnih slučajeva od raka kod muškaraca. Potom slede karcinom prostate (14,1%) i kolorektalni karcinom (10,6%). Rak dojke je najčešće dijagnostikovan maligni tumor kod žena (čini 24,5% svih novootkrivenih slučajeva raka) i vodeći uzrok smrti od raka kod žena (15,5%), a slede ga rak pluća (13,7%) i rak debelog creva (9,5%).

Južnobanatski okrug

Na osnovu podataka Registra za rak Zavoda za javno zdravlje Pančevo, u Južnobanatskom okrugu, godišnje 1560 osoba (prosek za period 2017-2021) oboli i 900 umire od malignih bolesti. Muškarci u našoj sredini najviše obolevaju i umiru od raka pluća, debelog creva i prostate, dok se kod žena maligni tumori najčešće lokalizuju na dojci, plućima i debelom crevu.

Tokom poslednje tri godine, prema broju stanovnika najveće prosečne stope obolevanja registrovanesu Pančevu (622,5/100.000),Alibunaru (538,9/100.000) i Vršcu (535,0/100.000), a najmanje u Plandištu (464,8/100.000) i Beloj Crkvi  (496,1/100.000).

Prema broju stanovnika najveće prosečne stope umiranja registrovane suu Alibunaru(345,3/100.000), Kovačici (331,6/100.000) i Pančevu(330,3/100.000), a najmanje u Plandištu (294,3/100.000)i Vršcu (303,3/100.000).

Od ukupnog broja obolelih od malignih bolesti u 2021.god u Južnom Banatu, najveći broj obolelih u muškoj populaciji bio je od karcinoma pluća 19,0%, debelog creva 16,9%, prostate 12,2%, mokraćne bešike7,1% i želudca 3,6%, dok je kod žena najveći broj obolelih od raka dojke 22,0%, debelog creva 10,6%, pluća 10,5%, tela materice 6,0% igrlića materice 4,5%.

Od ukupnog broja umrlih od malignih bolesti u 2021.god u Južnobanatskom okrugu, u muškoj populaciji najveći broj smrtnih ishoda bio je od karcinoma pluća 31,3%, debelog creva 10,7% i prostate 9,3%, dok je kod žena najveći broj umrlih od raka pluća 21,0%, dojke 18,7% i debelog creva 9,6%.

Korisni linkovi:

https://www.worldcancerday.org/

Ostavite odgovor