Zajedno za zdravlje. Budimo uz nauku.“

Svetski dan zdravlja obeležava se svake godine 7. aprila, na godišnjicu osnivanja Svetske zdravstvene organizacije, sa ciljem da se ukaže na prioritetne javnozdravstvene izazove i podstakne globalna i nacionalna akcija u cilju unapređenja zdravlja stanovništva.

Tema i slogan ovogodišnje kampanje, „Together for health. Stand with science“ (Zajedno za zdravlje. Budimo uz nauku), stavlja poseban akcenat na značaj nauke, istraživanja i donošenja odluka zasnovanih na dokazima u očuvanju i unapređenju javnog zdravlja. U savremenim uslovima, koje karakterišu složeni zdravstveni izazovi – uključujući zarazne bolesti, kao i rastući teret hroničnih nezaraznih oboljenja, kao i uticaj faktora životne sredine – primena naučnih dokaza predstavlja osnov za planiranje i sprovođenje efikasnih i održivih javnozdravstvenih politika.

Zarazne bolesti više nisu dominantan uzrok smrti u Srbiji, ali ostaju značajan javnozdravstveni izazov i podložne su promenama (npr. epidemije).

Nezarazne bolesti su glavni uzrok smrtnosti posebno kardiovaskularne bolesti i rak, što odražava globalni trend prelaska tereta bolesti sa infektivnih na hronične usled starenja populacije i faktora rizika (npr. pušenje, ishrana, fizička neaktivnost).

U ukupnoj strukturi smrtnosti zarazne bolesti u Republici Srbiji imaju relativno mali udeo u odnosu na nezarazne bolesti. U 2020. godini značajan porast obolelih je bio povezan sa KOVID-19, koji je činio većinu prijavljenih slučajeva zaraznih bolesti.

Prema poslednjim dostupnim podacima, gotovo svaki drugi stanovnik Srbije umre od bolesti srca i krvnih sudova, a svaki peti umre od malignih tumora (rak). Komplikacije od dijabetesa i hroničnih respiratornih bolesti takođe doprinose smrtnosti.

Kampanja za 2026. godinu naglašava potrebu za:

  • unapređenjem sistema zasnovanim na naučnim dokazima
  • kontinuiranim ulaganjima u naučna istraživanja i inovacije
  • jačanjem zdravstvene pismenosti stanovništva
  • izgradnjom poverenja u zdravstvene institucije i stručnjake

Poseban segment kampanje odnosi se na primenu koncepta One Health („Jedno zdravlje“), koji podrazumeva međusobnu povezanost zdravlja ljudi, životinja i životne sredine.

Ovaj pristup podrazumeva interdisciplinarnu i međusektorskusaradnju sa ciljem:

  • prevencije i kontrole zaraznih bolesti, uključujući zoonoze
  • očuvanja bezbednosti hrane i vode
  • zaštite i unapređenja životne sredine
  • jačanja otpornosti zdravstvenih sistema na savremene izazove

Očuvanje i unapređenje zdravlja stanovništva zahteva zajedničko delovanje svih relevantnih aktera – zdravstvenih institucija, obrazovnog sektora, donosilaca odluka, kao i šire društvene zajednice.

Neophodno je:

  • unapređivati dostupnost i kvalitet zdravstvene zaštite
  • smanjivati zdravstvene nejednakosti
  • jačati preventivne aktivnosti i promociju zdravlja
  • podsticati međusektorsku saradnju

Obeležavanje Svetskog dana zdravlja 2026. godine predstavlja priliku da se dodatno ukaže na značaj nauke kao osnove za donošenje odluka u oblasti javnog zdravlja, kao i na potrebu za zajedničkim delovanjem u cilju zaštite zdravlja sadašnjih i budućih generacija. Očuvanje zdravlja je zajednička odgovornost, ali počinje od svakog pojedinca.

Saveti da očuvate vaše zdravlje:

  • Održavajte poželjnu telesnu masu uz pravilnu i uravnoteženu ishranu. 
  • Vodite računa o izboru namirnica i načinu njihove pripreme (unosite raznovrsne namirnice bogate vitaminima, mineralima, vlaknima, povećajte unos voća, povrća, integralnih žitarica, mahunarki, ograničiti unos soli i šećera i zasićenih masti).
  • Ne preskačite obroke i obezbedite adekvatan unos tečnosti.
  • Budite fizički aktivni najmanje 30 minuta svakodnevno sedam dana u nedelji.
  • Uključite se u neki sport ili ples.
  • Bavite se fizičkom aktivnošću na poslu (pauzu iskoristite za lagane vežbe istezanja ili kratku šetnju).
  • Ako putujete autobusom, siđite dve stanice ranije.
  • Ako je to moguće, na posao idite biciklom.
  • Bavite se fizičkom aktivnošću dok gledate televiziju (čučnjevi, vožnja sobnog bicikla, vežbanje na steperu).
  • Provodite što više slobodnog vremena u prirodi, fizički aktivno (šetnja, rad u bašti, vožnja bicikla ili rolera).
  • Obezbedite dovoljno sna i odmora.
  • Razvijati veštine upravljanja stresom.
  • Pravovremeno potražiti stručnu pomoć u slučaju psihičkih tegoba.
  • Ograničiti vreme provedeno na računaru (u slobodno vreme), društvenim mrežama, internetu i omogućiti bolju kontrolu sadržaja koji pratimo, kako bi zaštitili svoje mentalno zdravlje.
  • Redovno i pravilno prati ruke, održavati ličnu higijenu.
  • Primenjivati preporučene mere zaštite u sezoni respiratornih infekcija.
  • Vakcinisati se u skladu sa važećim preporukama lekara.
  • Recite NE duvanu, ni elektronske cigarete se ne preporučuju.
  • Budite zagovornik okruženja bez duvanskog dima. 
  • Prestankom pušenja, poboljšaćete vaše zdravlje i zdravlje vaših najbližih.
  • Pušenje u trudnoći je štetno i za vas i za vašu bebu.
  • Pasivni pušači takođe utiču na zdravlje vaše bebe.
  • Ako imate problema sa prestankom pušenja, potražite stručni savet.
  • Izbegavati konzumaciju alkohola ili je ograničiti: ne više od 2 puta nedeljno 1 jedinicu alkohola za žene odn. 2 jedinice alkohola za muškarce – za vino se svakodnevno uzimanje 1,2dl toleriše u sklopu potpune mediteranske dijete, a benefiti su opisani kod potpuno zdravih, starijih od 50 godina (Jedinice alkoholnih pića (standardno posluženje) u Srbiji: 0,3 dl žestokog pića (računa se i u koktelu); 0,3-0,5 l piva (zavisno od % alkohola); 1-1,5 dl vina; ~0,3 l alkopopsa (“brizera”)).
  • Nikako ne upotrebljavati psihoaktivne supstance.
  • Obavljati preventivne preglede u skladu sa uzrastom i faktorom rizika.
  • Brinite o životnoj sredini (odgovorno postupati sa otpadom, čuvati izvore vode i kvalitet vazduha).

Izvor:

https://izjzv.org.rs/?lng=&cir=&link=3-15-4578

Leave a reply