U toku trogodišnje kampanje za borbu protiv raka „Mi možemo, ja mogu” prioritet je zdravstvena zaštita dece i adolescenata u pogledu prevencije, ranog otkrivanja, lečenja i rehabilitacije ove vulnerabilne populacione grupe. Ove godine Međunarodni dan dece obolele od malignih bolesti 15. februar obeležava se pod sloganom „Rano otkrivanje… veća šansa”

Svake godine u svetu oboli više od 160.000 dece od nekog oblika malignog tumora, a više od 90.000 dece umre od nekog oblika raka. Rak kod dece čini od 0,4 do 4% svih malignih bolesti u opštoj populaciji širom sveta (u Africi 4%, u Evropi 0,4%, u Srbiji oko 0,7%). Uprkos dobrim rezultatima lečenja, maligne bolesti su čak i u razvijenim zemljama i dalje drugi po učestalosti uzrok smrtnosti kod dece uzrasta 0 do 14 godina, odmah iza povreda.

U Republici Srbiji svake godine u proseku 314 dece uzrasta od 0 do 19 godina oboli od nekog oblika maligne bolesti, a 50 dece izgubi bitku sa ovom bolešću. Kao i u većini zemalja u razvoju i u Srbiji je gotovo 2/3 novoobolele dece (63,4%) uzrasta do 15 godina. U strukturi obolevanja u uzrastu 0–19 godina najzastupljenije su leukemije sa 20,4%, tumori mozga sa 16,6% i limfomi sa 12,1%.

Na osnovu podataka Registra za rak Zavoda za javno zdravlje Pančevo u Južnobanatskom okrugu godišnje u proseku 7 dece oboli (3-15 dece) i 2 umre (0-5 dece) od malignih bolesti. U toku 2015. i 2016. u našem okrugu nije bilo registrovanih umrlih od raka u uzrastu od 0-19 godina. Najčešći maligni tumori kod dece u našem okrugu su akutne leukemije i limfomi, zatim maligne bolesti lokalizovane na mozgu, kostima, mekim tkivima, bubrezima i gonadama. U poslednjih 5-6 godina, umiranje od malignih bolesti kod dece najčešće je registrovano u uzrastu od 15-19 godina (72,7%), zatim u uzrastu 0-4 (27,3%) i u uzrastu 10-14 (9,1%), dok u uzrasnoj grupi 5-9 godina nije bilo smrtnih ishoda.

Najvažniji zadatak zdravstvenih radnika i šire društvene zajednice je edukacija dece, adolescenata i njihovih roditelja u pogledu prevencije, sticanja zdravih životnih navika i u prepoznavanju ranih znakova upozorenja i simptoma malignih bolesti.

Rani znaci upozorenja:

  1. Bele tačkice u oku, nova razrokost, novo slepilo, izbočena očna jabučica,
  2. Kuglice u stomaku i karlici, glavi i vratu, udovima, testisima, žlezdama,
  3. Neobjašnjivo produžena temperatura preko dve nedelje,
  4. Neobjašnjiv gubitak težine, bledilo, umor, stvaranje modrice ili krvarenje,
  5. Bolovi u kostima, zglobovima, leđima, i lako nastali prelomi,
  6. Neurološki znaci- promena ili pogoršanje hoda, ravnoteže ili govora, glavobolja više od dve nedelje sa ili bez povraćanja, uvećanje glave.

Potrebno je obratiti pažnju i prepoznati rane znake upozorenja i simptome i odmah potražiti stručnu medicinsku pomoć. Brza i efikasna rana dijagnostika i primena standardne terapije omogućava duže preživljavanje i ima bolju prognozu.

Poster rani znaci upozorenja

Ostavite odgovor