22. aprila, obeležava se Međunarodni dan planete Zemlje u cilju skretanja pažnje na značaj očuvanja prirode i sprečavanja negativnih posledica ljudskih aktivnosti po životnu sredinu. Dan planete obeležava se od 1970. godine, a 2009. godine Generalna skupština UN donela je Rezoluciju A/RES/63/278, težeći da istakne globalni značaj obeležavanja ovog datuma, u cilju upozorenja na opasnosti koje prete životu na Zemlji, ekosistemima i urbanim zonama usled razvoja industrije, povećane potrošnje energije, globalnog zagrevanja i klimatskih promena, kako bi svetska populacija postala svesna svoje odgovornosti prema planeti na kojoj živimo i tako smanjila negativan uticaj na životnu sredinu.

Stručnjaci upozoravaju da je veliki broj biljnih i životinjskih vrsta širom sveta pred izumiranjem, što ozbiljno dovodi do narušavanja čitavog ekosistema i biološke raznovrsnosti. Kao ključne uzroke izumranja vrsta, biolozi navode uništavanje staništa ljudskom aktivnošću, nekontrolisanom eksploatacijom svih izvora Zemlje i njenog biljnog i životinjskog sveta kao i zagađenjem životne sredine. Ugrožene su i brojne biljne i životinjske vrste u Srbiji.

Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana planete Zemlje je „Obnovimo našu Zemlju“, sa naglaskom na klimatske promene.

Ljudi su nesumnjivo najveći krivci za menjanje klime čitave planete i narušavanja prirodne ravnoteže svojim aktivnostima: doprinos klimatskim promenama (globalno zagrevanje usled „efekta staklene bašte“), krčenjem šuma, gubitkom staništa, trgovinom i krivolovom, neodrživom poljoprivredom, zagađenjem pesticidima…

Posledice su dalekosežne, a kao krajnji „korisnik“ javlja se čovek, koji strada od negativnih posledica po zdravlje zbog svojih sopstvenih postupaka.

Globalno zagrevanje (promena temperature na našoj planeti) izaziva:

  • Topljenje polarnih kapa i glečera
  • Porast nivoa mora (prosečan nivo mora porastao je za preko 20cm od kraja 19. veka do danas, s tim što je u poslednjih 20 godina brzina rasta povećana; u zavisnosti od različitih scenarija budućih emisija, naučnici predviđaju da bi do 2100. godine prosečan nivo mora mogao da poraste između 40 i 80cm u odnosu na početak 21. veka);
  • Promene obrazaca padavina, što dovodi do češćih poplava i dužih sušnih perioda, remeteći obrasce rasta agrokultura (suvi regioni postaju još suvlji, a vlažni regioni suaočavaju se sa većim padavinama, po sistemu kraćih, a snažnijih padavina);
  • Povećanje učestalosti ekstremnih vremenskih događaja, što pogoduje isušivanju reka, jezera i močvara;
  • Acidifikaciju (povećanje kiselosti) okeana, što dovodi do promene biodiverziteta (naročito fitoplanktona i koralnih grebena); topliji okeani su „pogonsko gorivo“ ekstremnih meteoroloških događaja, koji postaju učestaliji.

Na Dan planete Zemlje, kao i tokom cele godine, možemo doprineti obnovi i očuvanju ekosistema putem različitih grupa aktivnosti, od podučavanja do praktične primene: Klima i ekološka pismenost, Tehnologije klimatske obnove, Pošumljavanje, Regenerativna poljoprivreda, Pravednost i ekološka pravda, Građanski aktivizam, Akcije „čišćenja“ prirode i još mnogo toga. (izvori: http://www.izjzv.org.rs/?lng=&cir=&link=3-15-2391, https://www.earthday.org/earth-day-2021/)

Zavod za javno zdravlje Pančevo povodom Dana planete raspisao je fotokonkurs, koji je otvoren do 25.04., a niz radionica za decu biće upriličene tokom BUDI festivala koji se održava u našem gradu u periodu 15.05-15.06.2021. Do tada, igrajte se sa decom,  proverite svoje znanje o klimatskim promenama i saznajte šta svako od nas može učiniti jer „Nemamo planetu B“ (Centar za promociju nauke-virtuelni naučni klub)

Ostavite odgovor