Svetski dan borbe protiv tuberkuloze obeležava se svake godine 24. marta i ima za cilj podizanje javne svesti o tuberkulozi (TB), bolesti koja se može sprečiti i lečiti. Obeležava se na dan kada je 1882. godine profesor Robert Koh objavio svoje otkriće bacila tuberkuloze (Mycobacterium tuberculosis), uzročnika ove bolesti.

Razlozi zbog kojih Evropski region treba da bude zabrinut zbog tuberkuloze

I pored dugogodišnjeg iskustva, razvijenih zdravstvenih sistema i velikog medicinskog znanja, Evropski region Svetske zdravstvene organizacije i dalje je izložen riziku od globalne epidemije tuberkuloze iz više razloga.

Najvažniji među njima su broj smrtnih slučajeva, oružani sukobi i prisilne migracije stanovništva. Pored toga, pojavljuje se i četvrta pretnja – moguće pogoršanje globalne situacije sa tuberkulozom usled značajnog smanjenja međunarodne finansijske pomoći.

Pre svega, tuberkuloza i dalje oduzima veliki broj života. Procenjuje se da je tokom 2024. godine u Evropskom regionu SZO od ove zarazne bolesti umrlo oko 19.000 ljudi, dok je više od 200.000 obolelo. Iako je u odnosu na prošlost postignut ogroman napredak, ovi podaci su i dalje zabrinjavajući. U 19. veku tuberkuloza je odnela čak četvrtinu odraslog stanovništva Evrope. Danas su dostupne efikasne metode otkrivanja i lečenja bolesti, kao i resursi koji bi mogli omogućiti adekvatnu zdravstvenu zaštitu svim obolelima. Zbog toga je veliki deo ovih smrtnih ishoda mogao biti sprečen.

Drugi važan faktor koji utiče na širenje i težinu tuberkuloze jesu ratni sukobi. U Evropskom regionu trenutno su prisutna dva velika konflikta – u Ukrajini i Gazi – koji negativno utiču na zdravlje velikog broja ljudi. Rat dovodi do uslova kao što su neuhranjenost, prenaseljenost i poremećaji u funkcionisanju zdravstvenog sistema, što direktno doprinosi povećanju broja slučajeva tuberkuloze. Istorija pokazuje da su tokom Prvog i Drugog svetskog rata upravo ovakve okolnosti omogućile brzo širenje ove bolesti širom Evrope.

Treći značajan faktor predstavlja prisilno raseljavanje stanovništva i migracije. Različiti globalni problemi, kao što su ratovi, klimatske promene i ekonomske krize, dovode do sve većeg kretanja ljudi ka Evropi. Danas više ljudi nego ikada živi u zemlji u kojoj nisu rođeni. Samo 2024. godine u svetu je bilo više od 123 miliona prisilno raseljenih osoba. Evropski region SZO ostaje jedno od glavnih odredišta za ove ljude, pa je procenjeno da je krajem 2025. godine u njemu živelo više od 20 miliona raseljenih, uključujući preko pet miliona izbeglica iz Ukrajine. Ove okolnosti ukazuju na potrebu za dostupnim i sveobuhvatnim programima prevencije i lečenja tuberkuloze.

Evropski region SZO već sada ima jedan od najvećih brojeva slučajeva tuberkuloze rezistentne na lekove u svetu, sa oko 55.000 registrovanih slučajeva u 2024. godini. Ovo ukazuje na to da postojeći napori u borbi protiv bolesti nisu dovoljni i da je neophodno još više angažovanja kako bi se obezbedilo lečenje i podrška svima kojima je potrebna.

Važno je shvatiti da tuberkuloza nije ograničena granicama država. Kao i druge bolesti koje se prenose vazduhom, ona se može brzo proširiti, što je jasno pokazala i pandemija kovida 19.

Zbog toga je od ključnog značaja da evropske zemlje nastave da podržavaju međunarodnu saradnju u oblasti zdravlja i humanitarnu pomoć, kao i da ulažu napore u suzbijanje tuberkuloze na svim nivoima – lokalnom, regionalnom i globalnom. U savremenom svetu lokalni problemi lako mogu postati globalni, ali i obrnuto.

Ulaganje u borbu protiv tuberkuloze ne treba posmatrati kao dobrotvorni čin, već kao investiciju u zajedničku budućnost i globalnu zdravstvenu bezbednost. Istraživanja i inovacije u ovoj oblasti donose korist svim zdravstvenim sistemima širom sveta. Pored toga, ulaganja u prevenciju i lečenje tuberkuloze imaju značajan ekonomski efekat – procenjuje se da svaki uloženi dolar donosi višestruku korist društvu.

Republika Srbija se, kao i svake godine, 24. marta 2026. godine pridružuje svetskoj kampanji obeležavanja Svetskog dana borbe protiv tuberkuloze.

Prema preliminarnim podacima (priprema godišnjeg izveštaja za 2025. godinu je u toku) u 2025. godini u Republici Srbiji registrovano je 410 osoba obolelih od tuberkuloze, što odgovara stopi prijavljivanja od 6,22/100.000 stanovnika. Broj obolelih u 2025. godini je za 8% manji u odnosu na 2024. godinu.

Najviše uzrasno-specifične notifikacione stope tuberkuloze u 2025. godini u Republici Srbiji registrovane su kao i ranijih godina u uzrasnim grupama 60 i više godina (10,61/100.000) i 70+ godina (10,19/100.000). Tokom 2025. godine registrovano je 50% manje slučajeva obolevanja od tuberkuloze među decom i adolescentima u odnosu na 2024. godinu.

Distribuciji obolelih prema istoriji prethodnih lečenja tuberkuloze odgovara distribuciji unazad 10 godina – registrovano je 90% novoobolelih, dok je 10% obolelih bilo ranije lečeno.

Distribucija obolelih od tuberkuloze prema polu pokazuje da je broj obolelih muškaraca viši nego broj obolelih žena (251:159 = 1,58:1), kao i ranijih godina ali je razlika u za 39% manja u odnosu na prošlu godinu zbog većeg udela obolelih žena.

Plućnu lokalizaciju bolesti (PTB) u 2025. godini imalo je 93,2% obolelih. Među obolelima od plućne tuberkuloze, 79% je bilo bakteriološki potvrđeno, što je za 3% niže od prethodne godine. Bakteriološka potvrđenost direktnom mikroskopijom je u 2024. godini iznosila 44,3%, što je manje nego prethodnih godina. Procentualni udeo slučajeva potvrđenih molekularnim metodama porastao je u odnosu na prethodnu godinu i iznosio je u 2025. godini 9,5%. Patohistološki je bilo potvrđeno 11% obolelih, dok je klinički dijagnostikovanih slučajeva bilo 8% što je niže nego ranijih godina.

Povremeno se registruju epidemije u školama i drugim ustanovama kolektivnog smeštaja.

Nešto više od jedne trećine obolelih (35%) dijagnostikovano je u stadijumu kaverne. Prosečno trajanje simptoma do početka lečenja je u 2025. godini bilo je 46,3 dana.

Od vanplućnih lokalizacija, kao i ranijih godina, i u 2025. godini najčešće se registruje TB pleure (35%), dok je udeo obolelih sa tuberkulozom ekstra torakalnih limfnih žlezda manji za više od 50% (7,3%).

U toku 2025. godine prijavljeno je pet osoba obolelih od multirezistentne tuberkuloze, što je više nego prethodnih godina, dok je ukupno sedam osoba (od kojih su dve dijagnostikovane ranijih godina) započelo lečenje multirezistentne tuberkuloze. Registrovano je sedam obolelih među državljanima zemalja sa visokom stopom tuberkuloze (Indija, Nepal, Pakistan, Kina, Libija, Mali).

Među obolelima od tuberkuloze, u 2025. godini registrovane su tri osobe koje žive sa HIV-om.

Prijavljeno je 16 smrtnih ishoda od tuberkuloze što odgovara stopi mortaliteta od 0,24 na 100.000 stanovnika, nešto nižoj od prethodne godine kada je stopa mortaliteta iznosila 0,25 na 100.000 stanovnika a prijavljeno 17 smrtnih ishoda. Među osobama umrlim od tuberkuloza dominirale su osobe muškog pola (81%), uzrasta 60+ godina (80%).

Grafikon 1. Kretanje notifikacione stope TB u periodu od 2005. do 2025. godine u Republici Srbiji

Osnovno o tuberkulozi

Tuberkuloza je zarazna bolest koju izaziva bakterija (bacil) tuberkuloze. Infekcija se prenosi vazduhom, izuzetno retko na drugi način. Najvažniji izvor prenošenja infekcije su bolesnici sa plućnom tuberkulozom. Kada osoba sa nelečenom zaraznom tuberkulozom pluća kašlje, kija, smeje se ili govori, ona izbacuje u vazduh bacile zajedno sa kapljicama pljuvačke. Ove veoma male čestice dugo lebde u vazduhu i do prenošenja infekcije dolazi kada druga osoba udahne zarazne kapljice sa bacilima tuberkuloze.

Ako osoba ima dobru otpornost organizma, infekcija sa udahnutim bacilima se savlada u začetku i do bolesti najčešće i ne dolazi. Svega 10% inficiranih osoba će se kasnije u toku života razboleti od tuberkuloze, a najčešći razlog je pad otpornosti organizma izazvan stresom, neurednim životom, neuhranjenošću, lošim uslovima života, alkoholizmom, nekom dugotrajnom bolešću, HIV infekcijom, itd.

Tuberkuloza se može pojaviti u bilo kom delu tela, ali najčešće se javlja u plućima. Najčešći simptomi plućne tuberkuloze su kašalj, nekada sa pojavom krvi u ispljuvku, povišena temperatura, noćno znojenje, gubitak apetita, mršavljenje i opšti osećaj slabosti.

Latentna tuberkulozna infekcija

Jedan od sve većih izazova u kontroli TB jeste činjenica da može biti bez simptoma. Ovo stanje se naziva latentna tuberkulozna infekcija. Iako se ove osobe ne osećaju bolesno, infekcija može postati aktivna kasnije ako imuni sistem oslabi.

Procenjuje se da je oko četvrtine svetske populacije inficirano bacilom tuberkuloze, a oko 5–10% njih razvije aktivnu bolest tuberkulozu tokom svog života. Rizik od razvoja aktivne bolesti nakon infekcije zavisi od nekoliko faktora, pri čemu je najvažniji imunološki status osobe. Hemioprofilaksa (preventivno lečenje), koje se daje osobama s najvećim rizikom od napredovanja infekcije u bolest, ostaje ključni element za postizanje globalnih ciljeva Strategije za eliminaciju tuberkuloze kao javno zdravstvenog problema.

U skladu sa preporukama Svetske zdravstvene organizacije (SZO), preporučuje se testiranje i preventivno lečenje osoba koje su pod povećanim rizikom od infekcije bacilom tuberkuloze i to:

  1. Osoba koje žive sa HIV-om
  2. Lica iz kontakta sa obolelim bez obzira na HIV status
  3. Osoba koje započinju bilo koju vrstu imunosupresivne terapije ili koje su na dugotrajnom lečenju ovom vrstom terapije (antagonistima TNF-α, kortikosteroidima, na terapiji u okviru pripreme za transplantaciju organa, hematološku transplantaciju ili na terapiji posle transplantacije)
  4. Osoba obolelih od silikoze, hronične bubrežne insuficijencije, leukemije ili drugih malignih bolesti
  5. Osoba obolelih od dijabetesa
  6. Osoba koje su imale hiruške intervencije (gastrektomiju ili jejunoilealni by-pass)
  7. Pothranjenih osoba (≤90% idealne telesne mase)
  8. Osoba koje iNjektiraju droge
  9. Osoba koje žive u kolektivnom smeštaju

Tuberkuloza nije samo bolest pluća

Većina ljudi povezuje tuberkulozu sa plućima jer je plućna TB zarazan i najčešći oblik ove bolesti.

Međutim, tuberkuloza nije ograničena samo na pluća. Ona može zahvatiti i druge delove tela, uključujući:

  • limfne čvorove
  • kosti i zglobove
  • bubrege
  • kičmu
  • mozak

Ovi oblici se nazivaju vanplućna tuberkuloza i često ih je teže dijagnostikovati jer simptomi zavise od zahvaćenog organa.

Zašto je tuberkulozu teško otkriti?

Tuberkuloza ostaje skrivena pretnja iz više razloga:

  • Mnogi ljudi dugo nemaju simptome
  • Latentne infekcije mogu postati aktivne nakon više godina
  • Vanplućna TB ne pokazuje uvek tipične znake

Značaj podizanja svesti

Razumevanje tuberkuloze je ključno za njeno suzbijanje. Podizanje svesti, rano otkrivanje i pravilno lečenje predstavljaju ključne korake ka zaustavljanju tuberkuloze danas.

Izvor:

https://www.batut.org.rs/index.php?content=3177

Leave a reply