Mart je mesec u kome se kroz brojne zdravstveno-vaspitne i edukativne aktivnosti obeležava Nacionalni dan borbe protiv raka dojke, sa ciljem da se javnosti ukaže na učestalost ove bolesti i značaj njenog ranog otkrivanja. Obeležavanje ovog datuma predstavlja važnu priliku za podizanje svesti žena o potrebi redovnih preventivnih pregleda, jer se upravo pravovremenom dijagnostikom značajno povećava mogućnost uspešnog lečenja.

Rak dojke spada u najčešća maligna oboljenja kod žena, ali savremena medicina omogućava veoma dobre rezultate lečenja ukoliko se bolest otkrije u početnoj fazi. Kada se dijagnoza postavi na vreme, izlečenje je moguće u više od 90% slučajeva. Rano otkrivanje omogućava primenu kraćih i efikasnijih terapijskih procedura, sa manje komplikacija i sa znatno boljim kvalitetom života tokom i nakon lečenja.

Rak dojke predstavlja vodeći uzrok obolevanja i umiranja od malignih bolesti u ženskoj populaciji širom sveta. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO) u svetu se godišnje registruje skoro 1 700 000 obolelih žena, dok od iste bolesti svake godine umre preko pola miliona. Prema najnovijim procenama SZO i Međunarodne agencije za istraživanje raka, samo u Evropi je obolelo više od pola miliona žena od raka dojke. Procenjena stopa obolevanja u Evropi je iznosila oko 74,4/100 000 žena. Srbija se sa procenjenim stopama nalazi na 20. mestu u odnosu na 40 evropskih zemalja. Žene u Srbiji se nalaze u srednjem riziku obolevanja od ove vodeće maligne lokalizacije.

Prema istim procenama, 137 000 žena je umrlo u Evropi od raka dojke i procenjena stopa mortaliteta iznosila je 14,9/100 000. Žene u Srbiji nalaze se u visokom riziku umiranja od raka dojke. Srbija se sa procenjenim stopama mortaliteta u odnosu na 40 evropskih zemalja nalazi na prvom, odnosno drugom mestu zajedno sa Crnom Gorom.

Stanje u Srbiji

Rak dojke je najčešći zloćudni tumor kod žena u Srbiji. Svake godine oko 4 600 žena oboli, a 1 600 umre od ove bolesti. Jedna od osam žena tokom svog života oboli od raka dojke.

  • standardizovana stopa smrtnosti iznosi 22 na 100 000;
  • rak dojke je treći najčešći uzrok smrti među ženama starijim od 45 godina;
  • rak dojke se dijagnostikuje kod svake dvanaeste žene;
  • 70% novootkrivenih slučajeva raka dojke su promene veće od 2 cm;
  • svake godine od raka dojke umre više od 2 000 žena.

Rak dojke je najčešći maligni tumor od koga su obolevale i žene u Južnobanatskom okrugu. Na osnovu podataka Registra za rak Zavoda za javno zdravlje Pančevo, u našem okrugu je 2024. godine od ove bolesti obolela 181 i umrle 73 žene.

Na osnovu poslednjih publikovanih podataka Instituta za javno zdravlje Srbije u 2024. godini, od sedam okruga u Vojvodini, Južni Banat se po broju obolelih od raka dojke nalazio na petom, a po broju umrlih žena na trećem mestu.

Rak dojke se u 2024. godini nalazio na prvom mestu po broju obolelih od svih dijagnoza raka kod žena, sa učešćem 23,1% u ukupnom obolevanju. Po broju umrlih, rak dojke se godinama nalazio na prvom mestu, međutim u poslednje četiri godine je na drugom mestu, sa učešćem 19,5% iza karcinoma pluća, koji je vodeći uzrok smrtnosti od raka kod žena.

Najveće stope obolevanja u 2024. godini (stope na 100 000 stanovnika) zabeležene su u Plandištu (Inc 161,1) i Vršcu (Inc 153,8), a najmanje u Opovu (Inc 85).

Najveće stope umiranja bile su u Kovinu (Mt 72,5) i Pančevu (Mt 67,8), a najmanje u Plandištu (23,4/100.000).

U 2024. godini u Pančevu su od raka dojke obolele 84 žene, a 40 je izgubilo bitku sa ovom bolešću.

Tabela 1. Distribucija broja obolelih i umrlih od raka dojke kod žena po opštinama Južnobanatskog okruga u 2024. godini (stope na 100 000 stanovnika)

DojkaJBOPančevoVršacKovinKovačicaOpovoB. CrkvaPlandišteAlibunar
Oboleli1818436181248712
Inc137,2142,0153,8129,1112,485,0110,9161,1141,6
Umrli734091053312
Mt55,767,838,872,547,464,142,123,423,8

Najviše obolelih žena u našem okrugu je bilo starosti od 50 do 69 godina, dok je najranije dijagnostikovani rak dojke bio kod osoba uzrasta 25-29 godina. Smrtni ishodi u 2024. godini su najčešće bili u uzrastu 55-75 godina, a najranije registrovani smrtni ishod je bio kod žena uzrasta 30-34 godine.

Visoka učestalost obolevanja od raka dojke delom se objašnjava činjenicom da uzroci nastanka ove bolesti još uvek nisu u potpunosti razjašnjeni. Zbog toga su mogućnosti primarne prevencije ograničene, odnosno ne postoje pouzdane mere kojima se može u potpunosti sprečiti nastanak bolesti. Upravo iz tog razloga poseban značaj ima sekundarna prevencija, koja podrazumeva rano otkrivanje promena i pravovremeno započinjanje lečenja, jer je to jedini dokazano efikasan način za smanjenje smrtnosti od raka dojke.

U skladu sa preporukama Svetske zdravstvene organizacije i na osnovu iskustava evropskih zemalja u sprovođenju populacionih skrining programa, u Republici Srbiji je u decembru 2012. godine započet organizovani program skrininga na rak dojke. Cilj ovog programa je da se redovnim preventivnim pregledima omogući otkrivanje bolesti u najranijoj fazi, čime se povećava uspešnost lečenja, smanjuje smrtnost i unapređuje kvalitet života žena koje se suočavaju sa ovom dijagnozom.

U realizaciji ovih aktivnosti značajnu ulogu imaju Instituti/Zavodi za javno zdravlje širom zemlje, koji u saradnji sa lokalnim samoupravama kontinuirano organizuju promotivne i edukativne kampanje. Njihov cilj je da se što veći broj žena motiviše da obavi preventivne preglede i da razvije svest o važnosti brige o sopstvenom zdravlju. Rano otkrivanje raka dojke omogućava primenu savremenih i efikasnih terapijskih postupaka, koji su u početnim stadijumima bolesti manje agresivni i daju znatno bolje rezultate.

Pravovremenom dijagnostikom, adekvatnim lečenjem i kontinuiranim praćenjem zdravstvenog stanja moguće je ne samo produžiti život, već i očuvati njegov kvalitet. Zbog toga redovni preventivni pregledi, odgovorno ponašanje prema zdravlju i aktivno učešće u skrining programima predstavljaju ključne korake u borbi protiv raka dojke.

Poseban značaj u prevenciji ima odgovorno ponašanje svake žene prema sopstvenom zdravlju. Redovni samopregledi i kontrolni pregledi kod lekara predstavljaju osnovu ranog prepoznavanja promena koje zahtevaju dalju dijagnostiku. Preporučuje se da žene jednom mesečno obavljaju samopregled dojki, dok je preventivni klinički pregled kod lekara potrebno uraditi najmanje jednom godišnje. Ultrazvučni pregled dojki radi se prema preporuci izabranog lekara, u zavisnosti od uzrasta i individualnih faktora rizika. Mamografski pregled predstavlja najpouzdaniju metodu za rano otkrivanje raka dojke, te se savetuje da se do 50. godine života uradi najmanje jedan preventivni pregled, a nakon 50. godine mamografiju je potrebno raditi redovno, na svake dve godine.

Šta je rak dojke?

Rak dojke je zloćudna izraslina koja nastaje kada normalne ćelije počne da se ubrzano umnožavaju i uništavaju okolno zdravo tkivo dojke, a kasnije i druge organe.

Rak dojke se najčešće javlja kod starijih žena koje:

  1. imaju najbliže srodnice (majka, sestra, tetka, baka) obolele od ove bolesti;
  2. su prvu menstruaciju dobile pre 12. godine, i poslednju imale posle 50. godine;
  3. nisu rađale ili su imale prvi porođaj posle 30. godine života;
  4. duže vreme koriste hormonsku terapiju, alkohol i duvan;
  5. su gojaznije i fizički neaktivne.

Rak dojke je zloćudni tumor, koji ukoliko se otkrije u ranoj fazi može biti poptpuno izlečen.

Šta je skrining?

Skrining podrazumeva pregled na izgled zdravih žena, bez prisutnih simptoma i znakova bolesti, kojim se mogu otkriti rane promene u tkivu dojke, kada je efikasno lečenje moguće.

Šta je mamografija?

Mamografija predstavlja rendgenski pregled za otkrivanje promena u dojci, koje se ne mogu napipati ili otkriti drugim vrstama pregleda. Ukoliko se rak dojke otkrije u ranoj fazi, veća je šansa za izlečenje primenom poštednih hirurških metoda, oporavak je brži, a kavalitet života je bolji nego kod žena kod kojih se bolest otkrije u kasnijim fazama. U mamografiji se koriste male i neškodljive doze zračenja.

Kako se sprovodi mamografija?

Pre mamografskog pregleda ne bi trebalo koristiti dezodorans, puder ili parfem čije se čestice vide na snimku i remete radiologa u proceni mamografskog snimka. Mamografija se izvodi snimanjem obe dojke i za većinu žena je bezbolna i kratko traje.

Gde se može uraditi skrining mamografija?

Adresa i telefon zdravstvene ustanove gde možete obaviti mamografiju naznačena je u pozivnom pismu koje stiže na vašu kućnu adresu.

Preporuke:

  1. Između dva skrininga treba da obavljate redovne preglede dojki kod vašeg lekara ili samopregledom, jednom mesečno.
  2. Ukoliko primetite da je vidno promenjena veličina jedne dojke, prisustvo čvorića u dojci, promenu boje i izgleda kože dojke, pojavu sekreta iz bradavice –  HITNO se javite svom lekaru.

Instituti i zavodi za javno zdravlje širom zemlje, u saradnji sa predstavnicima lokalnih samouprava, kontinuirano organizuju promotivne i edukativne aktivnosti sa ciljem da podstaknu što veći broj žena da obavi preventivne preglede radi ranog otkrivanja rak dojke. Otkrivanje bolesti u početnoj fazi značajno povećava mogućnost uspešnog lečenja, jer pravovremena dijagnostika omogućava primenu savremenih terapijskih metoda koje su efikasnije i manje opterećuju organizam. Uz adekvatno lečenje i kontinuirano praćenje zdravstvenog stanja, moguće je očuvati zdravlje i značajno unaprediti kvalitet života obolelih žena.

Izvori:

Registar za rak Zavoda za javno zdravlje Pančevo

https://izjzv.org.rs/?lng=lat&cir=0&link=3-15-4570

Leave a reply