Morbili– akutno zarazno virusno ( morbila virus) oboljenje obično sa iznenadnom pojavom visoke temperature, konjuktivitisom, curenjem iz nosa, kašljem, glavoboljom . Nakon toga 3-7 dana javljaju se ospa makulopapularna, prvo na licu a potom na trupu i ekstremitetima koja traje 4-7 dana. Rezervoar bolesti je čovek, a način prenošenja- vazdušno kapljičnim putem, ili u direktnom kontaktu sa sekretima iz grla i nosa inficiranog. Inkubacija je od 7 do 18 dana, obično 14 dana. Period zaraznosti – nešto pre pojave simptoma i 4 dana po izbijanju ospe. Osetljivost- svi koji nisu preboleli ili nisu uspešno vakcinisani. Prevencija-imunizacija po kalendaru obavezne imunizacije lica određenog uzrasta, vakcina protiv malih boginja, zauški i rubele (MMR) daje se  u drugoj i sedmoj godini života deteta. 

Značaj imunizacije

Imunizacija je jedina pouzdana i efikasna mera u sprečavanju bolesti, komplikacija bolesti, smrti od određenih zaraznih bolesti, a koja je zakonski regulisana – Programom obaveznih imunizacija stanovništva protiv određenih zaraznih bolesti. U našoj zemlji je vakcina protiv morbila (monovakcina) uvedena 1971. godine,  MM (dvovalentna, morbili/mumps) 1981. godine, a kombinovana MMR (morbili, mumps, rubela)  1991. godine, ali je zbog prekida u snabdevanju njena kontinuirana primena počela 1994. godine. Primenom žive atenuirane vakcine ostvaruje se  zaštitni nivo antitela u 95% kod dece koja su vakcinisana sa navršenih 12 meseci, pa čak i 98% kod dece vakcinisane sa 15 meseci i kasnije.  Serološke studije pokazuju da se  kod 99% osoba koje su primile 2 doze vakcine u uzrastu nakon navršenih 12 meseci razvio adekvatan imunološki odgovor.

Na teritoriji Južnobanatskog okruga u 2016. godini obuhvat  u drugoj godini MMR vakcinom je 94,87%  a u sedmoj godini 98,33% i ovaj obuhvat vakcimacijom obezbeđuje sprečavanje nastanka obimnih epidemija. Analizom epidemija morbila u Rumuniji,  može se videti značaj održavanja obuhvata imunizacije >95% u cilju sprečavanja bolesti, komplikacija bolesti, smrti od određenih zaraznih bolesti i nastanka epidemije. Trend rasta broja obolelih od morbila je  direktno povezan sa padom obuhvata stanovništva imunizacijom.

 Preporuke

Svaka osoba koja je bila u kontaktu sa obolelim od Morbila i ima povišenu temperaturu,  makulopapularnu ospu, kašalj, curenje iz nosa  treba da se javi izabranom doktoru radi dijagnostike, praćenja i lečenja.

Epidemiološka situacija u Evropi

Ako posmatramo epidemiološku situaciju morbila u zemljama Evropske unije u poslednjih godinu dana, na osnovu dopisa Instituta za javno zdravlje Srbije, Evropskom Centru za kontrolu bolesti, prijavljeno  je 4484  slučaja morbila, što je približno isti broj prijavljenih slučajeva po kalendarskim godinama od 2014. godine. U 2016. godini  epidemije su registrovane u Francuskoj, Irskoj, Engleskoj i Velsu, kao i u Italiji, a epidemije su u toku u Austriji, Nemačkoj, Italiji i Rumuniji.  U odnosu  na importacioni status  u 8 zemalja EU slučajevi morbila su „inficirani“ u Rumuniji (34),  dok  su u 63 slučaja importovani iz drugih zemalja EU, a u 169 slučajeva iz zemalja koji nisu u EU, tokom prethodnih 12 meseci. Od početka epidemije morbila u Rumuniji početkom 2016. godine do 4.3.2017. godine prijavljeno je 3109 slučajeva sa 16 smrtnih ishoda (osobe koje su bile imunokompromitovane ili sa nekim komorbiditetom).  Svi slučajevi su  laboratorijski potvrđeni ili su epidemiološki povezani sa laboratorijski potvrđenim, a bebe ispod godinu dana i mala deca (1-4) su najviše zastupljeni uzrast u obolevanju (2/3 svih slučajeva). 98% slučajeva je nevakcinisano, 8  je priimilo jednu dozu, a 33  dve doze vakcine sa morbili komponentom. U epidemiji je identifikovan genotip B3  virusa morbila  koji cirkuliše i u drugim zemljama EU od 2015. godine.  Genotip D4 je bio identifikovan u prethodnim epidemijama u Rumuniji. Ako posmatramo Rumuniju od 42 okruga, u 26 okruga su prijavljeni slučajevi, i to najvećim brojem registrovan u oblasti  Caras Severin  (726) na zapadu Rumunije na granici sa Srbijom. U skladu sa nacionalnim kalendarom imunizacije u Rumuniji  obuhvat MMR sa prvom i drugom dozom MMR  početkom 2000-ih je bio >95%.  Od 2010. godine obuhvat  pada sa prvom dozom, kada je iznosio 86%, a poslednji procenji obuhvat sa drugom dozom  je bio 88% u 2014. godini.  Tokom iste godine obuhvat po okruzima sa prvom dozom se kretao od 71-89%, a sa drugom od 53-95%.

Od 1995. godine do 15.03.2017. godine u Južnobanatskom okrugu je registrovan samo jedan slučaj obolenja od morbila i to 2014. godine, importovan iz Bileće, student iz Vršca.

 

Ostavite odgovor